BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Otišli bez povratka: Četiri genija koja su zauvek napustila Rusiju posle Boljševičke revolucije

Otišli bez povratka: Četiri genija koja su zauvek napustila Rusiju posle Boljševičke revolucije
15.02.2018. god.


Pre sto godina, za veoma kratko vreme, stotine hiljada ljudi pobeglo je iz Rusije, rastrgnute revolucijama i građanskim ratom 1917-1923. Većina njih se nikada nije vratila, i njihova otadžbina je izgubila genijalne muzičare, pisce, naučnike, nekoliko dobitnik Nobelove nagrade. Dok su oni svoje živote proveli u izgnanstvu, čeznući za Rusijom.

Stotine i stotine istaknutih muškaraca i žena bili su među onima koji su pobegli iz Rusije u godinama krvavog građanskog rata. Iako su napustili svoju zemlju i oštro kritikovali Sovjete, nastavili su da slave Rusiju u inostranstvu kroz svoj naporni rad i velika dostignuća. Evo kratkih portreta četiri takve osobe.

1. Ivan Bunjin (1870–1953)

Ivan Bunjin

Ruski pisac koji je obožavao staru Rusiju nije mogao da podnese Oktobarsku revoluciju. Doživljavao ju je, kako je to napisao književni kritičar Igor Suhih, kao „kakofoniju pobune“, dok je boljševike mrzeo iz dna duše.

1920. je sa svojom ženom napustio Odesu i krenuo prema Istanbulu, a dalje u Pariz. „Odjednom sam shvatio: nalazim se u Crnom moru, na nekom stranom brodu... Rusija je gotova, baš kao i moj stari život", napisao je u svojim memoarima.

Bunjini su se nastanili u Francuskoj, a pisac je nastavio da piše i ostao do kraja života glavna književna zvezda u emigraciji. Porodica je međutim jedva sastavljala kraj s krajem. Bunjin je 1933. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Kada su ga pitali o državljanstvu, odgovorio je: „Rus u egzilu“. Umro je u Parizu 1953. godine.

2. Sergej Rahmanjinov (1873–1943)

Sergej Rahmanjinov

Rahmanjinov je do 1917. godine već bio svetski poznati kompozitor i pijanista. Skeptičan prema komunističkim idejama, iskoristio je prvu priliku (1918) da pobegne u Evropu preko Švedske i Danske. Tamo je često nastupao i za godinu dana zaradio dovoljno novca da se preseli u Sjedinjene Države.

U Americi se Rahmanjinov kao pijanista posvetio turnejama i uskoro je postao zvezda. Između 1918. i 1943. u poznatoj koncertnoj dvorani Karnegi Hol u Njujorku odsvirao je 92 koncerta. U istom je razdoblju napisao samo šest dela: kako kompozitoru život daleko od otadžbine mu je teško pao. „Kada sam izgubio svoju otadžbinu, izgubio sam i sebe... Nemam volje da stvaram bez tradicija i ruskog tla pod nogama“, znao je da kaže.

Rahmanjinov se za vreme Drugog svetskog rata mnogo brinuo o Rusiji i slao novac koji bi zaradio na koncertima Crvenoj armiji. Nažalost, nije dočekao pobedu Rusije. Umro je 1943. u Beverli Hilsu.

3. Nikolaj Berđajev (1874–1948)

Nikolaj Berđajev

Berđajev, filozof koji je stvorio koncept „ruskog religioznog egzistencijalizma“ nije želeo da napusti SSSR. Ipak, njegova kritika boljševika, koje je smatrao rigoroznim racionalistima, nije mu ostavila izbora. 1922. je uhapšen. „Vlasti su mi rekle da sam proteran i da će me ubiti ako pokušam da se vratim“, prisećao se Berđajev u svojim memoarima.

Zajedno sa drugim  protivnicima boljševizma, Berđajev je bio prisiljen da napusti Rusiju na takozvanom „filozofskom brodu“. Živeo je u Nemačkoj i Francuskoj, nikada nije prestao da piše i postao je vrlo poznat na zapadu, posebno po svojoj knjizi „Novo srednjovekovlje“. On sam je, međutim, ostao potišten i nedostajala mu je otadžbina. „Dobro sam poznat u Evropi i Americi, moji radovi su prevedeni na mnoge jezike. Jedina zemlja koja ne zna gotovo ništa o meni je moja Rusija“, pisao je.

4. Igor Sikorski (1889–1972)

Igor Sikorski

Položaj Sikorskog u Rusiji pre revolucije nije mogao biti bolji, bio je bukvalno iznad oblaka. Ovaj talentovani dizajner letelica napravio je prvi teški avion sa četiri motora na svetu. Dobio je nekoliko ordena od samog cara. Kao šef sopstvene kompanije Sikorski je proizvodio ruske vojne avione u vreme  Prvog svetskog rata, ali je 1917. izgubio sve.

Sikorski, koji je bio odan Nikolaju II, pobegao je iz Rusije preko severne granice, preselio se u Francusku, a zatim u Sjedinjene Države, gde je počeo sve iz početka. Njegova kompanija Sikorsky Aircraft Corporation je u 1940-im i 1950-im bila veoma uspešna, uglavnom zbog svojih inovativnih, tehnološki sofisticiranih helikoptera. Ovu kompaniju je 2015. kupio Lockheed Martin

Sam Sikorski je celog svog života redovno posećivao službe Ruske pravoslavne crkve i ostao rodoljub uprkos svim uspesima koje je postigao u Americi. „Moramo raditi i naučiti sve što može da nam pomogne da preporodimo našu otadžbinu“, govorio je.

Oleg Jegorov, 
Russia beyond



  • Izvor
  • Georgi Trunov/Wikipedia; Karl Bulla/Wikipedia; Global Look Press; Sputnik / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međutim, kosmička pitanja i napori da se neutrališu pretnje koje se mogu pojaviti u svemirskoj sferi treba stalno da budu u centru pažnje vlade, istakao je ruski predsednik.


Lekari širom sveta redom upozoravaju na novu opasnu pandemiju. Ne, nije u pitanju nova varijanta koronavirusa (iako su respiratorni viusi i dalje veliki problem u mnogim Azijskim zemljama). Ovog...

Agencija ne želi da „druga pitanja“ ometaju orbitalno partnerstvo


Oleg Kononenko je sada proveo više vremena nego bilo ko drugi u orbiti

Vodonik je postao ključna reč u razgovorima o budućnosti transporta i smanjenju emisije štetnih gasova. Vozila na vodonik predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka održivoj i ekološki prihvatljivijoj mobilnosti...


Međunarodna svemirska stanica (ISS) predstavlja jedno od najvećih dostignuća ljudske tehnologije i saradnje na međunarodnom nivou. Ova laboratorija u orbiti Zemlje, smeštena u svemiru već više od dve decenije,...


Ostale novosti iz rubrike »